Planirate li putovanje na naš predivni otok ovog Uskrsa? Ako je odgovor da, očekuje vas prava poslastica.
Uskrsni običaji dio su bračkog načina života, a uz slavlje Uskrsa razvile su se i brojne tradicije, poput uskrsnog bdijenja, bojanja pisanica, odlaska na uskrsnu misu i pjevanja uskrsnih pjesama.
Uskrs na Braču vrijeme je živopisnih procesija, tradicionalnih gozbi i jedinstvenih običaja. U ovom tekstu ćemo pobliže istražiti neke od lokalnih uskrsnih tradicija na Braču, pružajući vam uvid u bogato kulturno nasljeđe otoka.
Cvitnica (Cvjetnica)
Glavne uskrsne proslave započinju na Cvjetnicu, nedjelju prije Uskrsa, kada je Isus ušao u Jeruzalem, a ljudi su ga dočekali mašući palminim i maslinovim granama. To je početak Velikog tjedna.
Cvjetnica je poznata po blagoslovu palminih i maslinovih grančica. Na Braču, tradicija koja je ostala sačuvana jest nošenje maslinovih grančica, s obzirom na to da otok obiluje maslinama.
Dan prije, grančice bi se brale s polja i donosile kući. U nedjelju bi cijela obitelj išla na misu, a svatko bi nosio svoju maslinovu grančicu. Najstariji član obitelji, obično djed, nosio bi najveći svežanj grančica i nakon blagoslova ih odnio na svoja polja.
Vjerovalo se da blagoslovljene grančice štite polja od tuče, suše i drugih prirodnih nepogoda. Osim toga, druge maslinove grančice ostavljale bi se u kući kako bi štitile domaćinstvo od zla. Jedna se grana također nosila na groblje za pokojne.
Djevojke su na dar od mladića dobivale palmine grane ukrašene cvijećem i vrpcama. Zauzvrat, djevojke su im poklanjale garitule – slatki uskrsni kruh u obliku pletenica s ukrašenim uskrsnim jajima.
Još jedan običaj je umivanje lica cvjetnom vodom. Vjerovalo se da to doprinosi zdravlju i ljepoti lica. U vodu su se dodavali različiti cvjetovi, najčešće latice ruža, a djeca bi se umivala tom vodom kako bi bila blistava i zdrava.
Vela šetemona (Veliki tjedan)
Tijekom svetog trodnevlja, od četvrtka do subote, mještani nisu obavljali teže poljoprivredne poslove na poljima. Posebno je važno bilo izbjegavati bilo kakav rad koji bi uključivao probijanje tla oštrim predmetima.
U tim danima crkvena zvona ne zvone, a vrijeme crkvenih proslava označavaju dječaci s drvenim čegrtaljkama zvanim škrgajke.
Žudije i procesija u Sumartinu
U Sumartinu, na Veliki četvrtak, održava se misa u čast Posljednje večere Isusove. Na toj misi pojavljuju se karakteristični čuvari Kristovog groba, poznati kao žudije – rimski vojnici koji čuvaju grob Isusa sve do trenutka kada padnu na zemlju u čudu zbog pronalaska praznog Kristova groba nakon Njegova uskrsnuća.
Veliki petak i pokora
Na Veliki petak, rano ujutro, održava se procesija sa svijećama i velikim križem zvanim Muka. Post i nemrs su obavezni pa se jede samo riba, najčešće bakalar i slane srdele. Postoji i lokalna tradicija koja govori o blagodatima pijenja crnog vina – vjerovalo se da će se onome tko tog dana pije crno vino "probuditi krv" i osvježiti tijelo.
Stanovnici Sumartina kreću u 6 sati ujutro jednim putem prema susjednom selu, dok stanovnici Selaca istovremeno, ali drugim putem, kreću prema Sumartinu. Popodne se nastavlja pjevanje Muke Kristove uz tradicionalno ljubljenje križa.
Pripreme na Veliku subotu
Na Veliku subotu dolazi vrijeme pripreme hrane za Uskrs. Bojanje jaja obavezna je aktivnost, a jaja se najčešće boje prirodnim bojama, osobito crvenom bojom dobivenom kuhanjem ljuski crvenog luka, te se ukrašavaju tradicionalnim simbolima poput križeva, cvijeća i životinja.
Uz jaja, tradicionalno se pripremaju i slatki uskrsni kruhovi poput garitule i pince, ili kako je neki nazivaju sirnice. Slatka i mirisna, pinca je bogata slastica napravljena od dizanog tijesta koje sadrži brašno, jaja i maslac, a obično se oblikuje u veliku okruglu pogaču.
Svaka pinca premazuje se jajem, ukrašava krupnim šećerom, a na vrhu se tradicionalno urezuje križ.
U prošlosti se blagoslov hrane obavljao na Uskrs, ali danas je to češće na Veliku subotu.
Obitelji pripremaju košare ispunjene tradicionalnim uskrsnim jelima poput šunke, jaja, kruha i vina. Te se košare zatim nose u župnu crkvu na blagoslov.
Uskrs
Na Uskrs održava se posebna misa u čast uskrsnuća Isusa Krista, koja se obično prati svečanom obiteljskom gozbom. Ljudi su se međusobno čestitali riječima: "Na dobro van došlo sveto Uskrsnuće!" na što bi odgovor bio "I vami na spasenje!"
Uskrs se slavio tri dana – prvi dan bio je rezerviran za obitelj, dok su se sljedećih dana posjećivali prijatelji i rodbina.
Djeca su uživala u raznim igrama s uskrsnim jajima, poput kucanja jaja, gdje je pobjednik bio onaj čije je jaje ostalo neoštećeno, a često su se jaja gađala metalnim novčićem s udaljenosti.
Danas uskršnje proslave traju dva dana, ali mnoge stare tradicije i dalje se održavaju. Jedna od novina je gastronomska manifestacija Smotra sirnica, koja se svake godine na Uskrsni ponedjeljak održava u drugom bračkom mjestu.
