Jadransko more bogato je bioraznolikošću, a svaki od nas može dati svoj doprinos njegovu očuvanju.
Glavni problemi koji utječu na život u Jadranu su otpad i onečišćenje, klimatske promjene, porast temperature mora, izgradnja obale, pomorski promet i prekomjerni izlov ribe.
Zbog toga su neke vrste već nestale, a druge su ozbiljno ugrožene i trebaju zaštitu.
Važno je shvatiti da more nije neiscrpni resurs i ne može se beskonačno obnavljati. Stoga svi trebamo voditi brigu o njegovu očuvanju te zaštiti ugroženih životinja u Jadranskom moru.
Plemenita periska
Plemenita periska najveći je školjkaš u Mediteranu, a često je meta krivolova. U Jadranu postoje tri vrste periski:
- Pinna nobilis: Najveći mediteranski školjkaš, endemska vrsta za Mediteran. Obično naseljava sedimentna morska dna s livadama morske trave, na dubinama od 2 do 30 metara. Može narasti do 120 cm, a nalazi se duž cijelog Jadrana. Ima važnu ulogu u ekosustavu kao prirodni filter morske vode, a mnoge vrste žive na njezinoj ljušturi.
Populacije plemenite periske pogođene su smrtonosnom infekcijom koja izaziva masovna izumiranja, s postotkom smrtnosti od čak 100% na mnogim lokacijama. Zbog drastičnog pada populacije, plemenita periska postala je kritično ugrožena unutar samo jedne godine.
Osim plemenite periske, u Jadranu su zabilježene još dvije vrste periski:
- Pinna rudis: Poznata kao gruba periska ili bodljikava periska
- Atrina fragilis: Poznata kao krhka periska, također strogo zaštićena
Trpovi
U Jadranu živi 36 vrsta morskih krastavaca, a najpoznatiji je Obični trp (Holothuria tubulosa), koji se može pronaći duž cijele obale.
Trpovi (morski krastavci) igraju ključnu ulogu u morskom ekosustavu procesuiranjem sedimenta i održavanjem bakterijske ravnoteže. Najviše su ugroženi onečišćenjem mora, a prekomjerni izlov mogao bi narušiti ravnotežu njihove populacije.
Morski konjici
U Jadranu žive dvije vrste morskih konjica:
- dugokljuni morski konjic (Hippocampus guttulatus)
- kratkokljuni morski konjic (Hippocampus hippocampus)
Obje su vrste strogo zaštićene i ugrožene ribolovom, onečišćenjem, izgradnjom obale, uništavanjem algi i morske trave te ilegalnim skupljanjem kao suvenira.
Prstac
Prstac (Lithophaga lithophaga) je izduženi školjkaš koji voli stjenovite obale i može narasti do 12 centimetara. U Hrvatskoj je zabranjeno njihovo vađenje.
Oni nisu zaštićeni zato što su ugrožena vrsta, već zato što njihovo sakupljanje zahtijeva lomljenje stjenovite obale, čime se zauvijek uništava cijeli ekološki sustav.
Morski ježinci
Morski ježinac (Diadema setosum) strogo je zaštićena vrsta s malom ljušturom i vrlo dugim bodljama koje mogu doseći 30 centimetara. Živi na dubinama od 40 do 210 metara.
Ostale vrste morskih ježinaca koje žive bliže obali nisu strogo zaštićene, ali za njihovo komercijalno sakupljanje je potrebna dozvola.
Puž bačvaš
Puž bačvaš (Tonna galea) jedan je od najvećih puževa u Jadranu s velikom, bačvastom ljušturom, blijedosive do smeđe boje.
Sam puž ima bijelo tijelo prekriveno crnim točkama, a njegov atraktivan izgled čini ga metom krivolovaca, zbog čega je uvršten na popis strogo zaštićenih vrsta.
Triton’s Trumpet
Tritonova truba (Charonia spp.) još je jedan veliki puž Jadrana. Ima izduženu, vretenastu ljušturu, obično bez boje, s valovitim smeđe-crvenim mrljama i lagano izbočenim kvrgama.
Može se pronaći na stjenovitim površinama, na dubinama većim od 100 metara.
Koralji
Jadransko more dom je pedesetak vrsta koralja, od kojih su najpoznatiji i najljepši strogo zaštićeni. Najistaknutiji je crveni koralj, koji je ugrožen zbog svoje ljepote i komercijalne vrijednosti.
Crveni koralj (Corallium rubrum) izgleda poput biljke, no zapravo je mineral koji se sastoji od tisuća malih životinja. Zbog svoje prekrasne boje i jedinstvenog izgleda, crveni koralj je tražen materijal za izradu nakita, što dovodi do sustavnog vađenja i uništavanja njegovih staništa.
Sredozemna medvjedica
Sredozemna medvjedica jedan je od najugroženijih sisavaca na svijetu. Ove mirne i nježne životinje stoljećima su živjele u Jadranu, a lokalno su ih zvali "morski čovik" ili "morski medvjed". Danas su gotovo nestale, ali ih se povremeno može vidjeti na skrivenim obalama i spiljama otoka poput Lastova i Mljeta.
Morski sisavci
Svi morski sisavci, uključujući najčešće dupine i kitove, zaštićeni su hrvatskim i međunarodnim zakonima. Posebno su ugroženi ljudskim utjecajem na njihova staništa, zagađenjem i turizmom. Svako namjerno uznemiravanje, hvatanje, zadržavanje, ozljeđivanje ili ubijanje morskih sisavaca u Jadranu kazneno je djelo.
Najveću prijetnju predstavljaju mreže u kojima se zapliću i brodski propeleri, čija buka tjera dupine iz njihovih staništa. Stoga postoje pravila kojih se treba pridržavati kad naiđete na dupine.
Nemojte ih loviti, brodove ne smijete usmjeriti izravno prema njima. Ako im prilazite, to radite vrlo sporo i pažljivo, izbjegavajući nagle promjene smjera i ne stvarajte buku. Najbolje je ugasiti motor i ne zadržavati se u njihovoj blizini dulje od 30 minuta. Unutar 100 metara od dupina ne bi smjelo biti više od jednog broda, a unutar 200 metara ne više od tri broda.
Ovu kategoriju zaštite uključuju i sve druge vrste kitova koje se mogu pronaći u Jadranskom moru.
Morske kornjače
Morske kornjače drevni su gmazovi koji nastanjuju mora i oceane, a u Jadranu su prisutne tri vrste.
Najpoznatija je Glavata želva (Caretta caretta), koja može narasti do 115 kilograma i doživjeti oko 60 godina. Ugrožene su gubitkom staništa, krivolovom jaja, masovnim turizmom, koćarenjem i hvatanjem za prehrambenu industriju.
Ostale zaštićene jadranske morske kornjače uključuju Golema želva i Sedmopruga usminjača.
Ribe
Jadransko more poznato je po svojoj raznolikosti ribljih vrsta, s oko 440 vrsta koje nastanjuju njegove vode. Nažalost, brojnost tih vrsta nije velika, a čak 123 vrste riba su ugrožene, dok je 5 kritično ugroženo. Među najstrože zaštićenim vrstama su neke vrste morskih pasa i raža.
Morske spužve
Spužve su jednostavni organizmi sastavljeni od stanica koje ovise jedna o drugoj. Ne tvore organe ni tkiva, već stvaraju raznolike strukture kao nakupine pojedinačnih stanica.
Morske cvjetnice
U Jadranu su četiri strogo zaštićene vrste morskih cvjetnica koje stvaraju “podvodne livade”. Najveće površine pokriva Posidonia oceanica, koja raste na dubinama do 35 metara.
Livade Posidonije obogaćuju more kisikom, zbog čega su dobile nadimak pluća mora.
Ove livade izuzetno su osjetljive zbog svog sporog rasta. Uništeni kvadratni metri ovih livada neće se obnoviti tijekom ljudskog života. Najviše su ugrožene nautičkim turizmom i sidrima koja ruju ove zelene livade, neodgovornim ribarima koji koriste koće, izgradnjom obale, ribogojilištima i onečišćenjem.
Invazivne tropske zelene alge, poput Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa, također su ušle u Jadran, potpomognute nautičkim turizmom i sidrenjem. Ove alge izravno konkuriraju Posidoniji za životni prostor.
Kazne za kršenje propisa
Stroge kazne postoje za vađenje i uništavanje ovih vrsta, a kreću se od 1.000 do 30.000 eura. Također, svatko tko ubije, uništi, posjeduje, zarobi ili uzme pojedinca strogo zaštićene životinjske vrste suprotno pravilima može biti kažnjen zatvorom do tri godine.
Budemo li svjesni i poduzmemo korake za zaštitu ovih vrsta, svi možemo pridonijeti očuvanju bogatog i raznolikog podmorskog svijeta Jadranskog mora.
